
-
Koliko je ljudi živjelo u Puli od 1563. do 1811.? Što otkrivaju matične knjige
Antički spomenici stajali su u Puli kao i danas, a među njima je u proljeće 1641. godine živjelo tek 347 stanovnika — i to ne računajući mletačku vojnu posadu, predstavnike vlasti i samostane. Kako to uopće znamo i koliko tim brojkama možemo vjerovati? Slavoluk Sergijevaca u Puli, bakrorez iz djela Jamesa Stuarta i Nicholasa Revetta…
-
Lažna povijest slavenskih naroda koja je postala stvarna
Godine 1584. admiral Petar (don Pedro) Ohmučević »dobio« je potvrdu od bosanskog biskupa Antuna Matkovića da je njegova obitelj bila najuglednija plemićka obitelj u Bosni. Biskup je, međutim, u stvarnosti umro 1583. godine, a tako počinje jedna priča o povijesnoj iluziji koja vodi sve do grbova Srbije i Bugarske. Povijesni simboli rijetko su netaknuti ostaci…
-
Kako je nastala hrvatska šahovnica: Od bedema kršćanstva do neovisnosti
Zanimljiva je činjenica da hrvatska šahovnica nije najstariji hrvatski znak: taj se nalazi na kovanom novcu iz oko 1200. godine. Grb od početka predstavlja mnogo više od obične slike. Ljudi oduvijek žele da ih drugi prepoznaju po nečemu, a ta je potreba jednako snažna kod pojedinaca kao i kod velikih zajednica, sve do razine same…
-
Peti brak, bolesnička postelja i zatvorska crkva: Neobični zapisi iz puljskih knjiga vjenčanih, 1613. – 1815.
Analiza ovih zapisa, vođenih u Puli između 1613. i 1815. godine, pruža nam vrlo jasnu sliku društva, crkvenih propisa i dinamike sklapanja brakova. Slično kao i kod analize kumstava u 18. stoljeću, ove knjige redovito su ispisivali svećenici, a zabilježbe su pretežito vodili u prvom licu i koristili su se uglavnom talijanskim jezikom. Zanimljivo je…
-
Kumstva u 18. stoljeću: Plemstvo, preljub i neobična kumstva u staroj Puli
Stare pulske matične knjige krštenih čuvaju više od imena i datuma. U njima piše što su župnici upisivali kad nisu znali ime djeteta, kako su se bilježila izvanbračna djeca, što su radile babice kad je novorođenče bilo u smrtnoj opasnosti i tko je sve mogao biti kum. Zapisi iz 17. i 18. stoljeća bilježe i…
-
Svjedočanstva prošlosti Pule: Demografija i počeci bilježenja stanovništva
Kada istražujemo povijest, najčešće se oslanjamo na velike događaje, ratove i povelje. No, prava slika društva i detalji svakodnevnog života nalaze se u arhivskoj građi koju rijetko imamo priliku detaljno proučavati – matičnim knjigama. Praksa sustavnog bilježenja krštenja i vjenčanja započela je zahvaljujući 24. sjednici Tridentskog koncila (koji je završio 1563. godine), a koji je…